RSS FeedYouTube videoVimeo videoLinked InGoogle +TwitterFacebook
Nalazite se na: Bijeljina ® Forever»Republika Bosna i Hercegovina

Republika Bosna i Hercegovina

Banja Luka – Republika Bosna i Hercegovina

Blagaj – Republika Bosna i Hercegovina

Kravice – Republika Bosna i Hercegovina

Ljiljan – Republika Bosna i Hercegovina

Mostar – Republika Bosna i Hercegovina

Pasoš – Republike Bosne i Hercegovine

Zastava – Republike Bosne i Hercegovine

Baš čaršija – Republika Bosna i Hercegovina

Reprezentacija – Republike Bosne i Hercegovine

Sarajevo – Republika Bosna i Hercegovina

  • 0
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9

#3399CCfadetrue

BiH » Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skr. BiH, neformalno Bosna) država je u jugoistočnom dijelu Evrope, smještena na zapadu Balkanskog poluostrva. Sa sjevera, zapada i jugo-zapada graniči sa Hrvatskom, a sa istoka sa Srbijom. Na jugo-istoku graniči sa Crnom Gorom.

Glavni grad zemlje je Sarajevo. Nezavisnost je stekla 1. marta 1992. godine nakon odluke građana BiH referendumom o samoopredjeljenju. Prema međunarodnim procjenama iz 2006. godine, broj stanovništva iznosio je 4.498.976, po prvim preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine 3.791.662.

BiH, Fotografija: www.patriotbn.com

Područje Bosne i Hercegovine je stalno naseljeno još od doba neolitika i od tada su postojala naselja keltske i ilirske civilizacije. Kulturno, politički i društveno, jedna je od historijskih najbogatijih zemalja regiona, nakon što je prvi put naseljena slavenskim narodima koji je i danas nastanjuju još od 6. do 9. vijeka. Na njenom teritoriju osnovana je i prva samostalna banovina u regiji, Bosanska banovina, u ranom 12. vijeku, od naroda koji se nazivao dobri Bošnjani.

Bosna i Hercegovina je regionalno i međunarodno poznata po svojim prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu, svojoj kuhinji, eklektičnoj i jedinstvenoj muzici, arhitekturi i svojim festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.

BiH je dom za tri etničke grupe, ili službeno, konstitutivna naroda, termin jedinstven samo za Bosnu i Hercegovinu. Bošnjaci su najbrojniji od njih, a tu su i Srbi i Hrvati. Bez obzira na etničku pripadnost, državljani Bosne i Hercegovine se često od strane drugih identifikuju kao Bosanci. Pojmovi Hercegovac i Bosanac se održavaju na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice regije Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala “Bosna” sve do austrougarske okupacije krajem 19. vijeka.

Potencijalni je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i kandidat za članstvo u NATO-u od aprila 2010. godine, kada je potpisala Akcioni plan za članstvo na samitu u Talinu. Osim toga, članica Vijeća Evrope od aprila 2002. godine i jedna od članica osnivača Mediteranske unije od njenog osnivanja u julu 2008. godine. Bosna i Hercegovina je smještena na

Geografija Bosne i Hercegovine

jugoistoku Evrope, u zapadnom dijelu Balkana. Ukupna površina zemlje je 51.209,2 km2 gdje je od tog 51.197 km2 kopno, a 12,2 km2 je površina mora. Ukupna granica Bosne i Hercegovine sa susjednim državama iznosi 1.538 km, a od toga je suhozemna granica duga 774 km, riječna 751 km, a morska 13 km. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932 km), sa Srbijom na istoku (357 km) i Crnom Gorom na jugoistoku (248 km).

Na krajnjem jugu, Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more, u dužini od 20 km, koji se nalaze na teritoriji općine Neum. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodnog porijekla i uglavnom je čine rijeke Drina, Sava, i Una, te planine kao Dinara na jugozapadu zemlje.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 40.000 km2) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, s tom razlikom da je riječ o različitim karakterima tla.

Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagano-brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u Panonsku nizinu. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluostrva Klek izbija i na Jadransko more.

Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera ka jugu, a posebni oblik u krajoliku čine prostrana kraška polja na jugozapadu, jugu i jugoistoku

BiH, Fotografija: www.wikipedia.org

zemlje (Livanjsko polje, Duvanjsko polje, Popovo polje). 13.60% površine Bosne i Hercegovine čini plodna zemlja, a samo 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok je 83.44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U prirodne resurse Bosne i Hercegovine ubrajaju se: ugalj, željezo, boksit, mangan, bakar, hrom, cink, te svakako drvo i znatne vodene mase.

Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok je najniži dio zemlje na razini mora. Rijetki zemljotresi i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnije probleme prirode spadaju onečišćenost zraka iz industijskih postrojenja.

Wikipedia Slobodna EnciklopedijaAutor Teksta